Istra


O Istri

Istra (čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski (a ujedno i jadranski) poluotok Nalazi se na sjevernome dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Italije. Geografska granica Istre ide linijom od uvale Milje (talijanski Muggia) do uvale Preluka (tako da je npr. Opatija dio Istre.)

Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

  • Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
  • Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla.
  • Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla.

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav) odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva od 1993 godine administrativno je odvojen od ostatka Istre u sastavu Republike Hrvatske, tako da je danas Istra podijeljena između dvije županije: Istarske i Primorsko-goranske. Veći dio Istre pokriva Istarska županija s površinom od 2.813 km². Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun, Kopar i Piran.

Povijest

Naziv Istra potječe od imena prapovijesnog plemena / naroda Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Histre opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 178. i 177. godine pr. Kr. kada ih pobjeđuje konzul Manlije Vulzon. Zadnji otpor Histri su pružili u svom sjedištu Nezakciju (lat. Nesactium) pokraj Pule. Prema Titu Liviju, posljednji branitelji, uključujući i posljednjeg kralja Epulona život su si oduzeli bacivši se sa zidina grada. Po tome događaju Nezakcij se često uspoređuje sa Masadom.

Stanovništvo

Na prostoru Istre može se izdvojiti dio u sastavu Hrvatske koji obuhvaća oko 90% istarskog poluotoka i u kojem žive većinom Hrvati sa oko 75% stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega Talijani 7% a ostatak razni drugi narodi.[nedostaje izvor] Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% istarskog poluotoka, a Slovenci su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci, a u drugoj Talijani.

Velika većina stanovnika hrvatskog dijela Istre govori čakavskim narječjem hrvatskog jezika. U nekima od tih govora (blizu granice sa Slovenijom) koristi se upitna zamjenica "kaj" pa se oni često pogrešno smatraju kajkavcima. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na Bujštini živi i talijanska manjina (7% stanovništva) koja govori talijanskim jezikom. U slovenskom dijelu Istre govori se slovenskim jezikom, a slično kao i u hrvatskom dijelu Istre, u malom je broju zastupljena i talijanska manjina.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, u nekoliko manjih sela žive Istrorumunji ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim (istrorumunjskim) jezikom koji je mješavina rumunjskog i hrvatskog i danas su to uglavnom Hrvati. Prema popisu stanovništva iz 2001. vidi se broj stanovnika po općinama te kojim jezikom govore.

Smještaji